Sniježi

Il neige. 

Iz Hrvatske u Helvetiu - život u centru grada

Živeći u centru grada, 100 metara od druge glavne metro stanice, u gradu gdje metro jako važan zbog stepenastosti grada uvidjela sam važnost javnog prijevoza. Ukratko, jako se lako izgubiti, te je bolje ići na metro, u kojemu su stanice jasno označene, i na razglasu se objavljuju imena svake stanice popraćena zanimljivim zvukom (na mojoj stanici Riponne Maurice- Bejart čuje se topot konja).

U tom istom centru grada, u zgradi sa početka prošlog stoljeća, u kojoj su stanovi odlično uređeni (ništa čudno, s obzirom na visinu stanarine), mogu reći da uživam. Živim iznad stana u kojem žive tri studenta sa Muzičke akademije ovdje u Lausanne. :) upravo ih pokušavam snimiti. Bez uspjeha.

U zgradi ima puno mladih ljudi sa svih strana svijeta i svako malo imamo neko događanje. Ali, u "radno" vrijeme, svi se prihvaćaju posla. I to u nezamislivim količinama. Na ispit se ne izlazi poluspreman (u slučaju dva pada istog ispita gubi se pravo studiranje u cijeloj zemlji- NEMA DEKANSKOG!!)

Islušajući susjede kako pripremaju ispit iz pjevanja, dok ja štrebam metodologiju pruža mi zadovoljstvo. Zadovoljstvo koje mi omogućuje da zaboravim sva "super" iskustva grupnog rada koje sam doživjela u ovom semestru. Ima čudnih ljudi!!

Ali onda odem za vikend istraživati zemlju, vidim ovakav prizor, ili, još bolje, planine i sve bude bolje.

Fotografije prije prikazuje Luzern, prije Božića, a na ovoj je glečer Aletsch.

Pusa

Iz Hrvatske u Helvetiu (priča jedne nefrakofone osobe)

I tako, godinu i četiri mjeseca nakon nenamjernog doseljenja, odlučila sam ispričati svoju priču.

Švicarska je prekrasna zemlja, ljudi su hladniji i radišniji nego u Hrvatskoj.

Stvarno se jako zabavljam. To je to.

Pusa